Ètò Ìdáàbòbò Ara Ènìyàn nínú Alkurani

Awọn sẹẹli funfun 

Awọn sẹẹli funfun tabi leukocytes jẹ awọn sẹẹli idaabobo ara ti o dabi awọn ọmọ ogun ti o ja awọn kokoro arun, awọn ọlọjẹ, ati awọn sẹẹli ti ko ṣe deede bi awọn sẹẹli alakan. Awọn sẹẹli wọnyi n rin kiri ninu ẹjẹ ati awọn tissues ara, ati nigbati wọn ba ri ewu, boya wọn yoo kọlu taara tabi wọn yoo fi awọn ifihan agbara ranṣẹ lati ran awọn apakan miiran ti eto ajẹsara lọwọ. Orisirisi awọn sẹẹli funfun lo wa, bii awọn neutrophils ti o gbe awọn kokoro arun mì, awọn monocytes ti o yipada si awọn macrophages ti o nu soke, ati awọn lymphocytes ti o ni awọn ipa pataki ni idanimọ ati iparun awọn aṣoju ti o nfa arun.

Lymphocytes 

Awọn lymphocytes jẹ iru sẹẹli funfun ti o ṣiṣẹ bi ẹgbẹ oye ati iṣẹ fun eto ajẹsara. Wọn pẹlu awọn lymphocytes B, T, ati awọn sẹẹli apaniyan adayeba (NK). Awọn lymphocytes B ṣe agbejade awọn antibodies ti o faramọ awọn kokoro arun ati samisi wọn fun iparun. Awọn lymphocytes T pẹlu T oluranlọwọ (ti o ṣe itọsọna eto ajẹsara) ati T apaniyan (ti o pa awọn sẹẹli ti o ni kokoro tabi alakan). Awọn sẹẹli NK tun kọlu awọn ọlọjẹ ati awọn sẹẹli alakan laisi iwulo fun idanimọ ṣaaju. Awọn sẹẹli wọnyi daabobo ara pẹlu pipe ati iṣọkan.

Awọn Jiini Alakan 

Awọn jiini alakan tabi awọn jiini ti o dẹkun tumo dabi awọn oluṣọ jiini ti o dẹkun idagbasoke sẹẹli ti ko ṣe deede. Awọn jiini wọnyi paṣẹ fun ṣiṣẹda awọn amuaradagba ti o ṣakoso kẹkẹ pipin sẹẹli, tun DNA ti o bajẹ ṣe, tabi mu awọn sẹẹli ti o ni abawọn lati pa ara wọn (apoptosis). Fun apẹẹrẹ, jiini TP53 ṣe amuaradagba ti o dẹkun pipin sẹẹli ti DNA ba bajẹ. Awọn jiini BRCA1 ati BRCA2 tun ṣe iranlọwọ ninu atunṣe DNA ati idilọwọ awọn alakan bi igbaya ati ọfun. Ti awọn jiini wọnyi ba bajẹ, ewu alakan ga soke.

Awọ ati Awọn Membran Mucous 

Awọ ati awọn membran mucous (bii inu imu ati ẹnu) jẹ laini idaabobo akọkọ ti ara, bii odi aabo ti o ṣe idiwọ fun awọn kokoro arun, awọn ọlọjẹ, ati awọn nkan ipalara. Awọ pẹlu awọn ipele ti o nipọn ati awọn sẹẹli ti o ku ṣe idiwọ awọn nkan ita, nigba ti awọn membran mucous ṣe agbejade mucus (awọn ito adun) ti o dẹ awọn kokoro arun ati tu awọn enzymu ti o pa awọn kokoro arun ati awọn ọlọjẹ run. Awọn idena adayeba wọnyi ṣe ipa pataki ni didilọwọ ikolu.

Awọn Iyun Lẹẹfa ati Ọlọ 

Awọn iyun lẹẹfa ati ọlọ dabi awọn ibudo ayẹwo ara. Awọn iyun lẹẹfa, ti o wa ni awọn aaye oriṣiriṣi ara (bii ọrun ati abẹ apo), n ṣe àlẹmọ omi lẹẹfa ati mu awọn kokoro arun tabi awọn sẹẹli ti ko ṣe deede. Ọlọ tun ṣe àlẹmọ ẹjẹ, tọju awọn sẹẹli funfun, ati yọ awọn sẹẹli ti o bajẹ tabi ti o ni kokoro kuro. Awọn ẹya ara wọnyi ṣiṣẹ pẹlu awọn lymphocytes ati awọn sẹẹli ajẹsara miiran lati nu ara kuro lati awọn irokeke.

Awọn Amuaradagba Ifiranṣẹ (Interferons ati Cytokines) 

Awọn interferons ati cytokines dabi awọn ojiṣẹ kemikali ti eto ajẹsara. Awọn interferons kilọ fun awọn sẹẹli ti o wa nitosi nigbati ọlọjẹ tabi sẹẹli alakan ba wa, lati mu idaabobo wọn pọ si ati ṣe idiwọ isodipupo ọlọjẹ. Awọn cytokines tun ran awọn ifihan agbara ranṣẹ fun iṣọkan laarin awọn sẹẹli ajẹsara, fun apẹẹrẹ, ti o fa igbona lati fa awọn sẹẹli funfun si aaye ikolu. Awọn amuaradagba wọnyi ṣe eto ajẹsara dabi ẹgbẹ orin ti iṣọkan.

Ètò Ajẹsara Innate ati Adaptive 

Ètò ajẹsara innate dabi idahun iyara ti ara ti o mu ṣiṣẹ lẹsẹkẹsẹ lẹhin titẹsi kokoro arun. Eyi pẹlu iba, igbona, ati awọn sẹẹli bii macrophages ti o kọlu awọn nkan ita laisi idanimọ pato. Ètò ajẹsara adaptive ṣiṣẹ bi iranti ara; nigbati o ba pade kokoro arun kan pato, o ranti rẹ ati ni kete ti o ba tun pade, yoo dahun ni iyara ati ni agbara. Awọn ajesara lo eto yii lati mura ara silẹ fun ija awọn arun pato.

Nínú Àyè 4 Sura At-Tariq, Ọlọhun Alagbara sọ pe: 

“Every soul has a protector over it” (Surah At-Tariq: 4, from https://quranenc.com/en/browse/english_rwwad)

“Gbogbo ẹmi ni oluṣọ lori rẹ”

Ọlọ yoo le yipada nigba ibimọ, ati pe àyè yii tun ṣe itọkasi si iṣoro yii.


by

Tags:

Comments

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *